SREDNJA ŠKOLA Na što sve misliti pri donošenju odluke?

Izbor srednje – koliko je lako pogriješiti?
​

Naš novinar Rafael donosi pregled svega o čemu jedan osnovnoškolac razmišlja pri upisu u srednju školu te iz vlastitog iskustva donosi pregled svih faktora koje treba uzeti u obzir pri prvom velikom životnom odabiru

Nedavno, kako je bilo vrijeme upisa, palo mi je na pamet ono o čemu sam i ranije (još na početku prošle školske godine) razmišljao, a to je koliko je zapravo lako upisati „pogrešnu“ srednju i koliko je sam izbor škole zapravo važan. 

​Rekao bih kako odabirom, odnosno upisom u srednju školu zapravo počinje vrijeme u kojemu čovjek sam sebi počinje krojiti budućnost te se razvija u tome smislu. Poznato je kako svako dijete mora po zakonu završiti osnovnu školu i, nakon što je završi, nema više zakonske obveze školovati se. Izbor škole tako je (u većini slučajeva) i prva bitna odluka koju osoba donosi većim djelom samostalno. Odabir srednje škole odnosi se i na odabir određenih područja znanja koja su nekome pojedincu zanimljivija od ostalih, odnosno ona kojima se u budućnosti žele baviti više i kasnije između njih izabrati jedno područje kojim će se baviti profesionalno. Naposljetku, odabir škole jako je važan i zato što time učenik bira ustanovu koju će (de facto) morati pohađati sljedeće četiri godine svog života, za koje mnogi kažu da su upravo i „najbolje godine“. 

Što se tiče izbora srednje škole, on je u gradu Zagrebu jako širok jer postoji jako puno različitih srednjih škola s različitim smjerovima. Prvo i osnovno pitanje koje se nameće osobi jest želi li pohađati gimnaziju ili strukovnu srednju školu. Budući da o upisu u gimnaziju znam iz prve ruke mnogo više i budući da sam upravo u ovome izboru primijetio delikatnost, bavit ću se pretežito izborom gimnazije i onime što taj izbor podrazumijeva. 

Nakon što učenik odluči da želi upisati gimnaziju, u gradu Zagrebu otvara mu se paleta od čak dvadesetak različitih gimnazija. I, sad, što odabrati, kamo krenuti? 
​
„S gimnazijom ne možeš fulati“
Prvi stereotip i otac stereotipa vezanih uz upise jest onaj „s gimnazijom ne možeš fulati“. Ovakvih sam se izjava prije upisa u gimnaziju naslušao dosta te su njihovi autori najčešće bili ljudi u čije se doba nije pisala matura te je sve u obrazovnom sustavu izgledalo dosta drugačije. Da odmah razjasnimo, ova je tvrdnja u potpunosti pogrešna zato što među gimnazijama postoje velike razlike, u programu, mentalitetu, načinu rada, rezultatima itd., što je itekako važno, a ljudi često previde. 

Najuočljivija razlika između gimnazija jest u osnovnoj klasifikaciji koja se odnosi na program i tu razlikujemo tri osnovne vrste gimnazija – jezične, prirodoslovne/prirodoslovno-matematičke i opće. Ova je podjela, kad dolazimo do izbora gimnazije, ključna te sam primijetio kako brojni učenici upravo u ovom djelu odabira griješe. Ovdje dolazimo do jedne bitne stvari, a to je činjenica da to što je škola dobra, ne znači nužno da je dobra za vas. U izboru škole lako je pogriješiti ako vas zaslijepe dobri rezultati neke gimnazije na maturi, a da ne gledate pozadinu koja je u ovom slučaju npr. broj sati pojedinog predmeta po razredima. Tu se smjerovi gimnazija međusobno itekako razlikuju te je lako pogriješiti u izboru. Kad kažem „pogriješiti“, ne mislim na to da ćete, ako odaberete gimnaziju koja vam zapravo nije po mjeri, propasti, već govorim kako ćete se morati više baviti detaljnijim učenjem predmeta koji vas možda ne zanimaju nego što biste ih učili da ste izabrali gimnaziju sa smjerom koji jest po vašoj mjeri. Tipičan primjer toga bio bi učenik kojeg zanima matematika i informatika, želi upisati FER ili nešto slično, ne zanimaju ga previše povijest i glazbena ili likovna kultura i onda upiše opću gimnaziju. Taj učenik u tom je smislu zakinut za dodatne sate matematike ili informatike, a u isto vrijeme primoran učiti glazbenu i likovnu kulturu sve četiri godine i k tome imati tri sata povijesti tjedno u četvrtom razredu. Da se razumijemo, namjerno sam naveo u primjeru ove predmete, likovni, glazbeni i povijest, jer ih osobno volim što je očito svima koji me znaju pa je jasno kako ih ne obezvrjeđujem suptilno ili što slično, no nastavimo.

„To što je škola dobra, ne znači da je nužno dobra za vas.“
​

„S općom gimnazijom ne možeš fulati“
Kod ovog primjera pada mi na pamet još jedan stereotip, koji je potomak onog prvog kojeg sam spomenuo, a to je „s općom gimnazijom ne možeš fulati“. Ovaj stereotip nije samo čest u ljudi „iz prošlog sistema“, nego i u učenika danas općenito koji preporučuju svoju gimnaziju mlađim učenicima, a razlog tomu upravo je taj nespretan naziv „opća gimnazija“.

Činjenica jest da učenici nakon brojnih općih gimnazija, među kojima je i naša Druga, bez problema upisuju i FER i PMF, ali bih rekao kako to nije primarno područje znanja zastupljeno u općim gimnazijama. Kao što su u jezičnim gimnazijama najviše zastupljeni jezici, a u prirodoslovno-matematičkim matematika i srodni predmeti, tako su u općim gimnazijama nekako najviše zastupljeni predmeti vezani uz kulturu, poput hrvatskog jezika, povijesti, geografije i njima srodnih predmeta. Naravno, kao što sam i rekao, učenici koje više zanimaju područja koja su u biti zastupljenija u drugačijim gimnazijskim programima itekako mogu jako puno naučiti i biti nakon završetka gimnazije spremni dobro napisati maturu i upisati željene fakultete, ali ako imate problema s najzastupljenijim predmetima koje sam nabrojao, onda je program opće gimnazije definitivno pogrešan izbor za vas.

Osim pitanja plana i programa, kod izbora gimnazije važan je i niz drugih faktora. Izbor gimnazije bih tako usporedio s kupnjom neke nekretnine. Prvo što se pitate jest želite li kuću ili stan, ali to nije jedino što je bitno. Ono što vas također zanima jest izgled nekretnine, raspored, interijer, lokacija i sl. te pritom razmišljate o svome budžetu. U slučaju izbora srednje škole ovdje se također postavlja pitanje kakvu vrstu škole želite upisati, ali uz to razmišljate i o lokaciji, broju bodova kojim raspolažete i o mentalitetu škole. Mentalitet škole očituje se u tome koliko je škola liberalna ili konzervativna, koliko je atmosfera opuštena ili napeta, koliko se od učenika traži i slično. Primjer da se po tome gimnazije vrlo jasno razlikuju bila bi usporedba naše Druge gimnazije i, recimo, Prirodoslovne gimnazije Vladimira Preloga. Druga je uistinu škola „starog kova“ te se u tome kontekstu može govoriti o dugoj tradiciji, o tome kako je škola svojim dugogodišnjim sjajnim rezultatima dokazala svoju kvalitetu i o sličnim stvarima, dok se u kontekstu PŠVP-a može govoriti o jednoj mladoj gimnaziji otvorenoj za alternativne načine učenja kroz praksu, o dobro opremljenim učionicama i europskim fondovima. Mentalitet škole usko je vezan uz sam način rada, zbog čega je on također izuzetno važan faktor u odabiru gimnazije. 

Sad bi netko mogao reći kako ja našu školu proglašavam zastarjelom i lošom u tom smislu, što definitivno nije istina. Naša škola, kao što sam i rekao, iz godine u godinu svojim rezultatima pokazuje svoju neosporivu kvalitetu. Dovoljno je pogledati rezultate mature iz 2018. gdje su maturanti iz Druge imali najbolji prosječan rezultat iz hrvatskog jezika, dok su u matematici bili treći, a u engleskom četvrti, ali budimo realni, ako osoba traži novu, tehnološki opremljenu školu s hrpom rekvizita i golemom dvoranom, Druga baš i nije broj jedan. Ipak, i taj starinski izgled i općeniti stil daju našoj školi karakter i ikoničan mentalitet zbog čega nikad osobno ne požalim što sam je upisao. 

„Ako se dobro informirate, zaista ne možete fulati.“
​

Najvažnije se informirati
Dobro informiranje je jedini način da se uspijete oduprijeti stereotipima i različitim pogrešnim uvjerenjima koja kruže svijetom općenito, pa tako i što se tiče izbora srednje škole koju ćete upisati. Prije nego donesete bilo kakve zaključke u vezi s upisima i sastavite listu škola koje vam se čine primamljivima, dobro proučite programe tih škola, kriterije koji se traže za upis i slične stvari, a ukoliko želite biti „ekstra advanced“, pokušajte naći detaljnije informacije o životu pojedine škole, čitajte o iskustvima učenika po forumima na internetu, digitalno prolistajte (sada kada je to i moguće) školske časopise poput našeg DOPING-a i općenito pokušajte saznati što je više moguće o mentalitetu škole. Jednom kad se dobro informirate, nećete morati brinuti da ćete „krivo“ odabrati jer s dobrom informiranošću zaista ne možete fulati.
Izbor gimnazije oduvijek je bio, pa tako i danas, delikatna stvar, te nema smisla upisati školu u kojoj ćete nakon godinu dana početi grintati kako je program naporan, kako ne znate koja je svrha učenja nekog predmeta ili iz nekog trećeg razloga.

Ne srljajte kao guske u maglu!

novinar: RAFAEL KOKOT, 2.f