Društveni problemi današnjice

Pravo na govor ili na mržnju

Sukob Jordana Petersona s upravom Twittera ukazuje na društveni problem razgraničavanja slobode govora i govora mržnje. Pitanje koje taj problem otvara jest smijemo li kome uskratiti pravo na govor samo zato što se ne slažemo s iznesenim mišljenjem

Izvor: Flickr

U suvremenom svijetu u kojemu svatko može podijeliti svoje mišljenje s kim god poželi u danom trenutku sloboda govora svakodnevna je tema. Svi se, od prosječna građanina do utjecajna političara, pitaju koja se mišljenja smiju, a koja ne smiju podijeliti sa svijetom.

Sloboda govora, koja se nekoć smatrala glavnim obilježjem liberalnih društava, danas se smatra odgovornom za društvene nepravde i stoga se svakoga dana nekome uskraćuje. Obično se to radi onemogućavanjem osobi da pristupi svom profilu na nekoj društvenoj mreži. Ovo se događa zbog popularne „probuđene“ (eng. woke) kulture koja bi se mogla opisati kao kultura političke korektnosti i popularna je među mlađim generacijama.

Jedan je od najglasnijih današnjih zastupnika slobode govora kanadski psiholog i profesor Jordan Peterson koji je o ovoj temi prvi put progovorio nakon što je zbog nepoštivanja zamjenica koje koriste njegovi studenti došao u sukob s upravom Sveučilišta u Torontu. Tema rodnog identiteta i poštivanja navedenog opet je isplivala kada je Peterson u ljeto 2022. bio suspendiran s društvene mreže Twitter jer je transrodnog glumca Elliota Pagea nazvao „glumicom“, to jest obratio mu se u ženskom rodu. Ovaj je skandal savršen primjer spora o slobodi govora jer su obje strane iznijele svoje uobičajene argumente za takav tip rasprave.

Tzv. liberalni aktivisti izjavili su da je Petersonova izjava zločin iz mržnje i prvi korak prema oduzimanju prava transrodnim osobama. Također, iznijeli su tezu da je ona izraz Petersonove transfobije te da bi mu je zato trebalo biti zabranjeno izreći.

Konzervativniji su pojedinci stali uz Petersona, ne samo zato što se s njegovom izjavom slažu, što je u ovom kontekstu nevažno, već zato što se zalažu za njegovu slobodu govora. Oni su mišljenja da su mlađe generacije i ostali njihovi neistomišljenici preosjetljivi i da svaku misao koja nije dijelom njihova svjetonazora nazivaju nekom vrstom -fobije ili -izma. Tvrde i da današnji liberali rastrojavaju jezik i oduzimaju riječima njihovo značenje u ime svoje ideologije. Naime, politički korektni pojedinci ne mogu dokazati da je Peterson doista nešto skrivio jer ne mogu politički korektno definirati riječi „glumac“ i „glumica“ ili „muškarac“ i „žena“ pa mu stoga jednostavno uskraćuju slobodu da te riječi koristi onako kako želi. Upravo je ovo nametanje ideologije i kršenje građanskih prava protiv kojih su se donedavno tako srčano borili liberali.

Iz tog razloga smatram da moramo nastojati sačuvati pravo ljudi na slobodu govora. Ne samo da time poštujemo svoje neistomišljenike i političke protivnike, već sprječavamo nametanje javnog mišljenja i širenje vladajućih ideologija. Mržnja je apstraktan pojam koji je teško definirati i stoga ne bi trebala stajati na putu ljudima koji žele izreći ono što misle i za to su voljni snositi posljedice.

Izvor: Unsplash

Ozana Puž, 3.c