VLAHO OREPIĆ

1. Zašto ste se odlučili na kandidaturu za predsjednika/predsjednicu, s obzirom na to da ju nazivaju ceremonijalnom funkcijom jer ona nema izvršne ovlasti za ostvarivanje promjena u našem društvu?
 
Ljudi koji ju nazivaju ceremonijalnom su ljudi koji ne žele da Predsjednik obavlja svoj posao. Ovlasti Predsjednika RH imaju tri važne komponente. Predsjednik je dužan bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, nad nacionalnom sigurnošću i zastupati interese svih građana.
Kandidirao sam se jer ni sadašnja predsjednica ni njen prethodnik nisu to činili. 
Predsjednik ima obvezu štititi i razvijati društvene vrijednosti političke zajednice koju predstavlja. A ne štititi i razvijati političku korupciju, nezakonito donošenje zakona i nedjelovanje institucija kao sad.
Kandidirao sam se, ne jer želim biti predsjednik, već želim odraditi posao predsjednika. 
 
 2. Mislite li da tema Domovinskog rata danas zauzima previše političkog prostora i da današnja Hrvatska ima problem „ustašizacije“?
 
Tema Domovinskog rata na pogrešan način zauzima previše političkog prostora. 
Domovinski rat naše je kolektivno iskustvo iz kojeg trebamo crpiti vrijednosti za izgradnju pristojnog društva pobjedničkog mentaliteta, a ne da bude izvor neformalne, ali značajne zloupotrebe političke moći. Ja, kao branitelj od prvog do zadnjeg dana, ne mogu dozvoliti dezerterima i ratnim profiterima da su im puna usta domoljublja i Domovinskog rata.
 Da. Hrvatska ima problem „ustašizacije”. Ustaška Hrvatska nije bila izabrana, željena od strane hrvatskog naroda, već nametnuta od nacističke Njemačke i fašističke Italije. Vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća obilježeno je mnogim nedužnim žrtvama. No, u konačnici antifašizam je izvojevao pobjedu nad fašizmom kojem je pripadao i ustaški režim. Zato, iz pozicije civiliziranog i humanog društvenog odnosa neprihvatljivo je bilo kakvo i bilo čije veličanje ustaštva, što treba odmah i jasno osuditi kao društveno neprihvatljivo.
 
 3. Što smatrate najvećim problemom Hrvatske danas i kako biste ga riješili?
 
U Hrvatskoj imamo minimalno 250 tisuća lažnih stanovnika. Ljudi koji se svjesno lažno prijavljuju da žive u RH iako žive negdje drugdje. Oni temeljem svojih lažnih prebivališta stječu i biračko pravo u RH koje se od strane stranaka, poput HDZ-a, zloupotrebljava na izborima u RH. 
Broj lažnih glasača toliko je velik da presudno utječe na ishode izbora u RH. Politički motivirane kontinuirane izborne prijevare. Rezultati izbora u RH ne ovise o onima koji u njoj žive. To je izvor svih ostalih problema korupcije, kriminala, nepotizma, primitivizma, gospodarskog nazadovanja, iseljavanja.
 
4. Za koje interese mladih biste se zalagali u svome mandatu i kako biste poboljšali položaj mladih u Hrvatskoj?
 
Najvažniji su interes mladih, kao i svih stanovnika RH, pošteni izbori. To je „bitka” koju vodim još od svojih ministarskih dana. To je i vaša „bitka”. Uključite se. Kada tu bitku dobijemo, neće vam trebati stranačke iskaznice. Onda ćemo se svi zajedno boriti za društvene odnose koji će omogućiti da se u Hrvatskoj isplati raditi i znati.
I onda na plodno tlo dolaze teme koje su „mladenačke“.
 
5. Koja Vam je uspomena iz srednjoškolskog obrazovanja najdraža i smatrate li da će nova reforma („Škola za život”) doprinijeti poboljšanju našeg obrazovanja/obrazovnog sustava?
 
Poboljšanje obrazovanja prepuštam struci. Moje me uspomene podsjećaju kako obrazovne institucije moraju biti i odgojne. U smislu uzajamnosti, nedjeljivosti javnog i pojedinačnog dobra i tolerancije. I uvijek, ali uvijek, budite uz najslabije među vama.
 
6. Što smatrate svojim dosadašnjim najvećim postignućem/uspjehom?
 
Odgoj sina. Možda nije toliko do mene. Ali ispalo je super.