Za mlade s interesom za politiku

EUROPSKI PARLAMENT MLADIH

Zašto postati delegat

Danas je, nažalost, interes za politiku i probleme u Europi i svijetu vrlo malen. Rijetko tko ima želju i motivaciju „promijeniti svijet“ i većina mladih, ali i ljudi starijih generacija, vjeruje da ustvari ne mogu promijeniti ništa (djelomično zbog lošeg primjera hrvatske politike). Ustvari, svatko od nas može napraviti nekakvu promjenu samim uključenjem u rasprave. Možda se mladi, tj. srednjoškolci poput mene osjećaju da ne mogu napraviti ništa jer su „još uvijek djeca“, ali ubrzo ćete vidjeti da ustvari nije tako.

EYP

O povijesti EYP-a
​
Europski Parlament Mladih (European Youth Parliament – skraćeno EYP) neprofitna je organizacija čija je svrha educirati mlade o trenutnim problemima u Europi. Osnovan 1987. danas je aktivan u čak 40 Europskih zemalja s više od 500 organiziranih događanja godišnje (kad to pretvorimo u konkretne brojke, to je 1200 dana zasjedanja i 30 000 aktivnih članova). EYP je jedan od najvećih europskih platformi za političke debate, učenje o temama koje se tiču Europe i razmjenu ideja među mladim Europljanima. Postao je važan čimbenik u spajanju i upoznavanju različitih kultura diljem Europe. Potiče mlade na kritičko razmišljanje te želi stvoriti prostor u kojem se različite kulture, mišljenja i stavovi mogu susresti. Ključni princip po kojem djeluju jest MLADI RADE ZA MLADE.
U Hrvatskoj, EPMH (Europski Parlament Mladih Hrvatska) pokrenut je 1994. godine i jedan je od 40 grana EYP-a. Tijekom godina organizirano je 40 zasjedanja s 5000 sudionika.

„Izbor tema možda je najvažniji dio cijelog procesa i o njemu ovisi vaše iskustvo. Bitno je izabrati teme koje su vam jako zanimljive i isto tako dobro razmotriti koje su vam dosadne.“

Kako EYP funkcionira?
​
EYP organizira zasjedanja diljem cijele Europe na koja se vi kao potencijalni delegat možete prijaviti. Zasjedanja se održavaju na engleskom s obzirom na to da delegati dolaze iz različitih država, tako da i vaša prijavnica, tj. motivacijsko pismo mora biti na engleskom. U njemu je potrebno napisati tko ste i zašto baš vi trebate biti delegat na ovom zasjedanju. Kada vas prime (a vrlo vjerojatno hoće zbog premalog broja hrvatskih delegata), putem Google Formsa birate koje teme želite obrađivati.
Izbor tema možda je najvažniji dio cijelog procesa i o njemu ovisi vaše iskustvo. Bitno je izabrati teme koje su vam jako zanimljive i isto tako dobro razmotriti koje su vam dosadne (prva izabrana tema nije uvijek ona koju ćete dobiti). Organizacijski tim raspoređuje delegate po temama u timove, tj. komitete. Prije zasjedanja delegati ne moraju o svojim temama znati ništa, bitna je samo zainteresiranost i zbog toga komiteti dobivaju tzv. Topic Overview u kojem je sve što delegatima treba. 
Sada slijedi najuzbudljiviji dio – samo zasjedanje. Prijavom na zasjedanja odmah znate gdje će se to zasjedanje održati (npr. Regional Session Karlovac 2021). Prijevoz i smještaj planira organizacijski tim i sve je potpuno besplatno ako je online. Ako se održava uživo, cijena sudjelovanja je 300 kn. Zasjedanje traje tri dana (petak, subota i nedjelja – ne brinite, dobit ćete ispričnice za školu ;)). Tijekom prvog dana upoznajete se sa svojim komitetom i radite team building (društvene igre i općenito aktivnosti da se bolje upoznate kako biste si olakšali rad). Igre priprema chair komiteta, tj. voditelj, koji će vas ujedno i voditi i nadzirati tijekom zasjedanja.

Zasjedanje Europskog parlamenta

„Iako smo mladi i ‚neiskusni‛, mi možemo biti dio velikih i važnih promjena u Europi.“

Drugim danom započinje rad komiteta. Prvi korak u pronalaženju rješenja jest da se utvrdi koji problemi potječu iz vaše teme. Takvi problemi zovu se Introductory clauses (skraćeno ICs). Nakon što ste ustanovili koji su problemi, slijedi, naravno, traženje za rješenjima – tzv. Operative clauses (OCs). Uzmimo za primjer fast fashion – što biste vi napravili da smanjite zagađenje i prekomjernu proizvodnju koju stvara fast fashion, a da ne stvorite nove probleme poput masovne nezaposlenosti i poskupljenja  odjeće? Ako vaša rezolucija zahtijeva, primjerice, poskupljenje odjeće, na vama je da pronađete povoljne alternative za ljude koji ne mogu priuštiti skupu robu ili za dobrotvorne organizacije kojima treba velik broj proizvoda za malu cijenu.
Treći i zadnji dan održava se General Assembly ili GA (opća sjednica). Na njemu sudjeluju svi komiteti, chairovi, organizacijski tim, medijski tim, akademski tim, board i tim žirija. Na GA-u komiteti izlažu svoje teme i počinje prvi krug debate preko OCs-a (problema). Na kraju prvog kruga održava se govor u kojemu komitet odgovara na sva postavljena pitanja tijekom debate. Sljedeće jest predstavljanje ICs-a (rješenja) i 3 – 4 kruga debate o tim rješenjima. Komitet ponovo drži govore i na kraju delegati iz drugih komiteta glasaju jesu li vaše rezolucije dobre, jesu li vaši argumenti držali vodu i zaslužuju li vaši ICs, tj. vaša rješenja proći. Moguće je glasati za ili protiv, a u slučajevima u kojima ste etički „spriječeni“, tj. ne želite glasati (zbog religije ili sličnog), možete suzdržati glas.
Ako je vaše rješenje na temu dobro i većina delegata glasa za, tema ide na nacionalnu razinu. Ako prođe nacionalno, ide na internacionalno, a ako je dobra na internacionalnom vaša rezolucija ide na pravi Europski Parlament.

Zaključak
​
Iako smo mladi i „neiskusni“, mi možemo biti dio velikih i važnih promjena u Europi. EYP nas upoznaje s načinom rada koji obavlja pravi parlament i inspirira nas za korake dalje. Uče nas kritičkom razmišljanju i objektivnosti te se dio članova EYP-a kasnije u životu odluči baviti politikom. Članstvo im daje dodatno znanje i vještinu, no to nije jedina dobra strana. Također dobivamo šansu upoznati se s ljudima drastično različitih kultura i života i tako proširujemo vidike. Iskustvo zasjedanja zaista je nezamjenjivo (bilo on ili offline) i sigurna sam da svatko po završetku odlazi kao plemenitija i mudrija osoba.
​

Hana Čanak, 2.b