Vlada potvrdila: zbog štrajka i korone ponavlja se školska godina!!!

Ne, ovo što ste pročitali nije istina. Upravo ste postali žrtva clickbaita, odnosno, kako se izvorno na hrvatskom jeziku kaže, poveznice mamca. Clickbait naslovi publici nude ekskluzivan ili nesvakidašnji sadržaj zbog kojeg je čitatelj namamljen da klikne na članak i pročita ga ili da pogleda video koji najčešće razočarava svojim sadržajem i ima jako malo povezanosti s atraktivnim i zanimljivim naslovom pa tako i ovaj tekst nema nikakve veze s bilo kakvom nadoknadom nastave ili slično. Ispričavamo se ako vam je srce preskočilo otkucaj zbog ovog članka. 

Clickbait je u današnje doba interneta i društvenih mreža postao svakodnevnica, okružujući sve od najmlađih do najstarijih. Oni mlađi sigurno će se sjetiti linkova koje su dobivali u porukama uz koje je često stajala poruka: „Ako podijelite ovo s 20 osoba ili grupnih razgovora, otključat ćete opciju da promijenite boju WhatsApp ikone.“ Boja bi nakon toga ostala ista, ali bi mobitel odjednom postao sporiji, vjerojatno jer, dok ste vi dijelili taj link, stranica je na vaš uređaj prenijela neku vrstu virusa. Clickbait naslovi razlog su broj jedan zašto 2019. godine virus dolazi na mobilni uređaj. Oni malo stariji sjetit će se pak onog puta kad im je susjed, ili tko već, poslao link s porukom koja tvrdi da se klikom na link ostvaruje 50 kuna popusta u Konzumu.  

U 2020. godini nemoguće je naići na članak kojemu naslov ne izgleda poput naslova znanstveno-fantastičnog filma gdje bespomoćne građane napadaju intergalaktički neprijatelji gama-zrakama ili nečim sličnim. Teško je procijeniti jesu li autori tekstova kao što su „ZAGREB OČEKUJE JOŠ VEĆI POTRES UBRZO!“ odbrali naslov kako bi zastrašili ljude i podigli si gledanost ili su jednostavno vrlo šturo istražili temu i zbog toga su i oni sami uvjereni kako nas očekuje gigantski potres. Autori takvih grozomornih naslova trebali bi razmisliti prije objavljivanja takvog nečeg, čitateljima nije svejedno. Pojedinci će različito reagirati i to dosta ugrožava pouzdanost različitih portala koji donose vijesti. Jedan od članaka je i članak portala zagreb.info s napuhnutim naslovom: „MOGUĆNOST NOVOG POTRESA: Postoje ozbiljni razlozi da budemo na oprezu još neko vrijeme“, ali zavirimo li u tekst, otkrit ćemo da kada autor kaže neko vrijeme, zapravo misli na razdoblje od idućih sto godina. Ali to je i čar clickbaita jer se tom vijesti lako može manipulirati s obzirom na to da nitko zapravo nije definirao na koliko se to vremena točno odnosi neko vrijeme.

Naša novinarska grupa nije jedina koja je zamijetila koliko Hrvate zapravo razni mediji obasipaju clickbaitovima. Na Facebooku postoji grupa imena Hejt za klikbejt i njezino ime za razliku od većine naslova članaka koje ćete naći na njoj vam govori baš ono što oni rade, ismijavaju clickbait. Jedan od tvoraca stranice smatra kako su zapravo Hrvati plitki i da će prosječan Hrvat radije kliknuti na članak o mogućnosti da su Severinine slike opet procurile na internet nego na kvalitetan članak.
Ali kakve koristi ljudi uopće imaju od stvaranja takvih linkova zbog kojih unuci svojim bakama moraju objašnjavati da ona zapravo nije osvojila iPhone X? Internet stranica funkcionira na vrlo jednostavan način: više klikova/pregleda, više novaca osnivačima. No, nisu Internet stranice jedine kod kojih se pojavljuje clickbait. 
​
Nalazimo ga i kao naslov videa, a najčešće nešto u stilu: „NE MOGU VJEROVATI DA JE TO NAPRAVIO!!!“ ili „PUTOVANJE MOJIH SNOVA“(poznato je da clickbait mora biti pisan velikim slovima popraćenim velikim brojem uskličnika), a video će na kraju biti o čovjeku koji je napravio članak o clickbaitu ili o odlasku na bakin ručak. No, i dalje će prosječan korisnik kliknuti na video, a razlog zbog kojeg uopće osoba stavlja takav naslov sličan je razlogu osobe koja radi stranice na internetu – novac. 
Izraz clickbait definirao je Jay Geiger još 2006. kada je napravio socijalni eksperiment kako bi dokazao da je jedan od najboljih clickbaita zapravo obrnuta psihologija. Primjer obrnute psihologije na internetu kojeg je i sam Geiger koristio je kada se na članak odlučite stisnuti jer mu je naslov nešto poput: „Ove slike ne možete gledati dulje od pet sekundi“. Prosječan će čovjek to shvatiti kao izazov i u glavi će mu se stvoriti još veća želja za klikom. 

Koji bi onda bio razlog postojanja clickbaita? Pažnja? Novac? 

Ukratko, da. 
​
Osoba će napraviti sve na ovom svijetu kako bi se osjećala materijalno ispunjenija, dijelom novcem, dijelom pažnjom djeteta koje je uvjereno da će mu, ako ne podjeli ovu poruku s 20 ljudi, netko blizak umrijeti. To kod nekih ljudi očito izaziva vrstu zadovoljstva i to je jedan od razloga zašto je doba clickbaita tek počelo.

Dinko Jurin, 2.e