|
Glazba u dalekoj zemlji... Opustite se, pustite si omiljenu glazbu, zatvorite oči i otvorite um - naša vrhunska poznavateljica glazbe, Andrea, vodi vas u glazbeno putovanje svijetom  TRADICIJA Pjevanje je uobičajena aktivnost u našoj kulturi. Ljudski je glas prvi instrument kojima su se ljudi u predcivilizacijskom vremenu koristili tako da bismo mogli reći kako se pjevanje i glazba razvijala zajedno s čovjekom. Tijekom povijesti, od starih civilizacija, antike, renesanse, romantizma pa do danas, glazba je uvijek bila konstanta i temelj tradicije, označavala je razlikovnu ulogu među narodima te odražavala način života pojedinih kultura. Pjevali nisu samo učeni slojevi društva, već i ljudi na poljima kako bi im brže prošlo vrijeme, a pjevalo se i u kućama. Današnjim istraživanjima možemo odrediti zašto su ljudi u povijesti toliko voljeli glazbu iako je možda nisu ni bili svjesni. Zašto je glazba i danas toliko velik dio naših života, a da ju ponekad ni ne primijetimo? ZNANSTVENA OBJAŠNJENJA U prošlosti je vladalo mišljenje da se slušanjem i izvođenjem glazbe aktivira samo desna polutka mozga, no današnjim je istraživanjima otkriveno da se slušanjem glazbe aktivira više regija mozga. Zanimljivo je da su znanstvenici, proučavanjem mozga glazbenika dok sviraju ili pjevaju, došli do zaključka da sviranjem instrumenta cijeli mozak „zasvijetli“, odnosno da su aktivirane sve regije mozga. Glazba nam pomaže u učenju, potiče kognitivne sposobnosti i razvija mozak. Dr. Gordon Shaw proveo je istraživanje te definirao tzv. Mozartov efekt. Njegova je teorija da ljudi koji slušaju Mozarta, tj. klasičnu glazbu, imaju do +9 viši IQ od onih koji ne slušaju. Razlog tomu je vizualno-prostorna sposobnost razumijevanja koja je razvijenija kod ljudi koji su u eksperimentu slušali Mozartovu sonatu za dva klavira K448. Ta je sposobnost razvijena i kod matematičara, inženjera, fizičara te igrača šaha. U psihologiji marketinga, filmskoj industriji te u drugim područjima glazba se koristi zbog svojeg efekta na promjenu raspoloženja kod slušatelja. Slušanjem glazbe oslobađa se neurotransmiter dopamin koji uzrokuje osjećaj zadovoljstva. Zbog toga ljudima se može manipulirati pomoću glazbe, a primjer za to su scene borbe u akcijskim filmovima, u reklamama tužna ili vesela glazba da bi kupce potaknulo na kupnju i slično. SOCIOLOŠKI I EMOCIONALNI ASPEKTI GLAZBE Pjevanje također ima i važnu društvenu ulogu. Nije li fascinantna povezanost ljudi kada zajedno pjevaju u zboru, kada zajedno proizvode glazbu? Na dubljoj psihološkoj razini, velika je emocionalna veza između izvođača u zboru u trenutku izvođenja. Pjesma također emocionalno povezuje i slušatelje te smo tomu svi i sami bili svjedoci mnogo puta. Kao primjer za to najbolje mogu poslužiti domoljubne pjesme nekog naroda, npr. budnice u vrijeme hrvatskog preporoda ili navijačke pjesme za vrijeme velikog sportskog događanja. Na legendarnom dočeku nogometnih vice prvaka 2018. godine glazba je bila veliki faktor osjećaja ujedinjenja, „punog srca“, ponosa i povezanosti koje su pridonijele tom uistinu nezaboravnom događaju. PJEVANJE U RAZLIČITIM KULTURAMA Kao pripadnici zapadnjačkih običaja, kulture i mentaliteta, poznajemo samo jednoglasno pjevanje za jednog izvođača ili višeglasno pjevanje za više izvođača. No jeste li znali da je čovjek zapravo sposoban pjevati više tonova odjednom? Probajte. Ne ide, zar ne? Vjerojatno nećete uspjeti iz prvog pokušaja, a, nažalost, ni iz stotog. Tajna leži u takozvanom alikvotnom pjevanju. Kada bismo na klaviru lupili jedan ton i pedalom ga držali da dulje traje, čuli bismo, misle mnogi, samo jedan ton koji traje. No ono što se zapravo događa, po zakonima fizike, jest da osim što ta žica u cijelosti titra, titra i u dvama jednakim dijelovima (2/2), trima dijelovima (3/3), četirima (4/4) itd. Svaki od tih dijelova koji titraju, proizvode tonove sve više i više frekvencije, odnosno alikvote. To zapravo znači da svaki ton, odsviran na bilo kojem instrumentu (violini, flauti, gitari, klaviru, itd.), u sebi ima ugrađen niz od specifično određenih nizova nota (tonova) više frekvencije koje je odredila priroda. Zanimljivo je da je tako nastala i pentatonska ljestvica „skupljanjem“ svih tih tonova u jednu oktavu. To je odlično objasnio legendarni Leonard Bernstein, čija su neka od predavanja stavljena na YouTube. Po istom principu i ljudski glas, kao instrument, može pjevati više tonova odjednom. Ovaj video primjer je alikvotnog pjevanja u kojem možete čuti kako g. Wolfgang Saus pjeva više glasova vrlo popularnog kanona u d-molu. Alikvotno pjevanje izrazito je teška tehnika pjevanja te ju zna mali broj ljudi, ali pojavljuje se u kulturama starih civilizacija, od centralne Azije do Južne Amerike i Afrike. Najpoznatiji su primjeri mongolsko grleno pjevanje, inuitsko pjevanje i pjevanje Bantu naroda, o čemu ćete moći pročitati u sljedećim nastavcima. Stay tuned! :)  novinarka: ANDREA ŠIMIĆ, 3.e Comments are closed.
|
